Brušenje betona ne završava zadnjim prolazom stroja. Pod koji je upravo izbrušen izgleda gotovo, ali je u tom trenutku najranjiviji — i ako se ostavi tako, kroz nekoliko mjeseci će vas podsjetiti na to.
Što se dogodi s betonom kad ga izbrusite
Brušenjem skidate gornji sloj i otvarate strukturu betona. To je i cilj — dolazite do zdravog materijala i otvarate pore. Ali time ste stvorili i površinu koja je porozna i izložena.
Praktične posljedice ako se tu stane:
- Pod praši. Pod prometom se sitne čestice s površine počnu odvajati. U garaži se to vidi kao sivi film na gumama i po zidovima, u skladištu kao prašina koja se stalno vraća bez obzira koliko čistite.
- Upija sve. Otvorene pore povlače ulje, gorivo, vino, boju. Mrlja ne ostaje na površini nego uđe u beton i praktički se više ne može izvaditi.
- Brže se troši. Površina bez zaštite nema otpornost koju bi mogla imati, pa se u prometnim zonama vidno haba.
Impregnacija nije premaz
Ovo je razlika koju vrijedi razumjeti, jer mijenja način na koji razmišljate o održavanju poda.
Premaz — epoksi, lak, boja — stvara film preko betona. Taj film je zaseban sloj i sve što se sloju može dogoditi, dogodit će se: može se izgrebati do druge boje, oljuštiti, odvojiti zbog vlage koja izlazi iz ploče.
Impregnacija ulazi u beton. Sredstvo prodire u pore i tamo reagira sa spojevima u cementnoj matrici, tvoreći tvrđu strukturu unutar same površine. Nema sloja koji bi se mogao odvojiti, jer nema odvojenog sloja — učvršćen je sam beton.
Zbog toga polirani i impregnirani pod ne zna za ljuštenje i mjehuriće, dok kod premazanih podova to znaju biti najčešće reklamacije.
Dva koraka, dvije različite funkcije
U praksi se najčešće radi u dva sloja koja rade različit posao:
- Očvršćivač (densifikator). Nanosi se tijekom postupka, nakon grubih prolaza. Njegov je zadatak povećati tvrdoću površine i smanjiti prašenje. Bez njega finiji alati teže postižu sjaj jer je podloga premekana da se zbije.
- Zaštita od mrlja. Nanosi se na kraju. Smanjuje upojnost, pa proliveno ostane na površini dovoljno dugo da se obriše umjesto da odmah upije.
Zaštita od mrlja nije trajna zauvijek. U prometnim zonama se s godinama troši i obnavlja se, ali to je nanošenje sredstva na čist pod, a ne skidanje starog sloja i ponovno premazivanje.
Jedna stvar koju impregnacija ne rješava
Ponekad se čuje da impregnacija sprječava pucanje poda. To nije točno i vrijedi razjasniti.
Pukotine u betonu dolaze od stvari koje se događaju kroz cijelu debljinu ploče — skupljanja pri sušenju, slijeganja podloge, nedostatka ili lošeg rasporeda dilatacija, premale debljine za opterećenje. Impregnacija djeluje na gornjih nekoliko milimetara i na te uzroke ne može utjecati.
Ono što impregnacija stvarno radi jest da površinu čini tvrđom, manje prašnjavom i otpornijom na upijanje. To je dovoljno vrijedno i bez pretjerivanja.
Kad se ne isplati preskočiti
Impregnacija je mali dio ukupnog troška u odnosu na brušenje. Ako se preskoči, pod koji ste platili počinje prašiti i upijati, a naknadno impregniranje traži da se površina najprije očisti i najčešće ponovno lagano prebrusi — pa ispadne skuplje nego da je odmah odrađeno.
Kod nas impregnacija ide kao dio postupka, ne kao naknadna stavka o kojoj se posebno pregovara. Pošaljite fotografiju poda na WhatsApp 097 612 3739 i javit ćemo se s procjenom.
Povezano: brušenje betona · poliranje betona
Odgovori